Vene Medik

 


Dermatofibrom Uklanjanje / Izrasline na koži


Dermatofibrom je benigni kožni tumor koji najčešće nastaje na koži ruku ili nogu, ali se može pojaviti i na drugim delovima tela. Ova promena na koži je specifična po tome što podrazumeva uvećanje mase kože koja se sastoji od fibroblasta, ćelija koje proizvode kolagen. Ova lezija je obično smeđa ili crvenkasta, često u obliku čvorića, i može biti izbočena ili ravna na površini kože.

Kako nastaje dermatofibrom?

Dermatofibrom nastaje kao odgovor kože na povredu ili iritaciju. Povrede kao što su ogrebotine, ubodi insekata, ili čak infekcije mogu izazvati upalu i stimulisati rast fibroblasta. To su ćelije koje formiraju vezivno tkivo i kolagen, što rezultira stvaranjem fibrozne mase na mestu povrede. Iako se smatra da su dermatofibromi rezultat prekomernog nakupljanja kolagena, tačan mehanizam nastanka ovog oboljenja nije u potpunosti razjašnjen.

Dermatofibromi su prilično česta pojava, iako mnogi ljudi nisu ni svesni da ih imaju. Ove lezije obično nisu veće od jednog centimetra u prečniku i mogu ostati na koži bez izazivanja bilo kakvih simptoma ili nelagodnosti.

Uzroci i simptomi pojave dermatofibroma

Iako precizni uzroci nastanka dermatofibroma nisu precizirani, smatra se da postoje neki faktori koji mogu doprineti njegovoj pojavi. Genetska predispozicija igra značajnu ulogu, jer postoje indicije da ako su članovi porodice imali dermatofibrom, postoje značajne šanse da se ova lezija razvije i kod Vas.

Hormonske promene, posebno kod žena, mogu doprineti razvoju dermatofibroma, što objašnjava zašto su žene sklonije ovom oboljenju. Istraživanja pokazuju da su ovoj promeni sklonije žene starosti 30 do 50 godina, kao i da je njihova pojava 2 do 3 puta češća kod žena nego kod muškaraca.

Pored toga, česta izloženost povredama ili iritacijama može povećati rizik od pojave dermatofibroma, što može objasniti učestalost njegovog razvoja na mestima gde je koža sklonija povredama, poput ruku i nogu.

Kada je reč o simptomima, ističe se da dermatofibromi ne izazivaju bol, ali mogu biti osetljivi na dodir. Često su manji od jednog centimetra u prečniku, ali mogu varirati u veličini. Obično su smeđi ili crvenkasti, a njihova površina može biti glatka ili kvrgava. Ukoliko se pojave, prepoznaćete ih po svom karakterističnom izgledu – kada se pritisne, koža oko lezije može biti uvučena, što je poznato kao "test povlačenja". Lezija može biti okružena blago podignutim rubovima, dok je sredina često tamnija. Neretko, lezije mogu izazivati svrab i nelagodnost, posebno ako dođe do povrede ili iritacije.

Dijagnoza

Dermatofibromi se obično identifikuju po čvrstom, podignutom izgledu u odnosu na kožu i mogu biti ružičasti, braon ili crveni. Obično su bezbolni, ali mogu postati osetljivi na dodir ili da izazovu svrab.

Dijagnoza dermatofibroma obično se postavlja od strane dermatologa a na osnovu kliničkog pregleda. Dermatolog će pregledati leziju, analizirati njen izgled, veličinu i oblik, a neretko može biti izvršena i dermoskopija. Veoma retko, može se raditi i biopsija, posebno ako se sumnja da se radi o malignoj leziji.

Hirurško uklanjanja

U većini slučajeva, dermatofibrom ne zahteva lečenje jer je bezopasan. Međutim, postoje situacije kada ljudi žele da ga uklone zbog estetskih razloga ili ako uzrokuje nelagodnost. Postoje različite metode uklanjanja dermatofibroma, a izbor tehnike zavisi od veličine, položaja i tipa lezije, kao i od želja pacijenta.

Jedna od najčešćih metoda je hirurško odstranjivanje, koje se obično izvodi pod lokalnom anestezijom, a ujedno predstavlja najsigurniju i najefikasniju metodu, jer omogućava potpuno odstranjenje lezije, čime se smanjuje rizik od ponovnog nastanka.

Hirurško uklanjanje dermatofibroma obuhvata preciznu eksciziju, pri kojoj se uklanjanje dermatofibroma vrši zajedno sa okolnim tkivom. Na taj način se omogućava da svi slojevi zahvaćeni lezijom budu potpuno odstranjeni. Hirurški pristup rešavanju ovog problema smanjuje mogućnost njegovog ponovnog izrastanja.

Efikasnost hirurškog uklanjanja

Hirurški postupak uklanjanja dermtofibroma je potupno siguran, bezopasan i donosi dugotrajne rezultate. U većini slučajeva, lezija se uklanja samo jednom, čime pacijent izbegava potrebu za ponovljenim tretmanima. Prilikom operacije, primenjuju se savremene tehnike koje omogućavaju minimalno oštećenje okolnog tkiva, čime se postiže estetski zadovoljavajući rezultat sa što manjim ožiljkom. Sam po sebi, ovaj postupak takođe nosi mali rizik od komplikacija, a pacijent istog dana može ići kući.

Postoperativna nega i ožiljak

Iako hirurško uklanjanje dermatofibroma uključuje primenu hirurškog reza, sam postupak uklanjanja dermatofibroma se izvodi tako da ostavi što manji i minimalno vidljiv ožiljak. To se postiže primenom preciznih tehnika za postavljanje šavova, čime se minimiziraju estetske promene na koži. Period oporavka nakon postupka uklanjanja dermatofibroma je obično veoma kratak što implicira da se odmah možete vratiti svakodnevnim aktivnostima. Ipak, savetujemo da izbegavate naporne aktivnosti koje mogu da opterete rez minimum 7 do 14 dana, odnosno do potpunog zarastanja.

Ono što treba da očekujete odmah nakon procedure jeste blagi otok ili modrice oko tretiranog područja. To je sasvim normalno i očekivano je da će se otok i/ili modrica povući nakon nekoliko dana. Održavanje higijene i izbegavanje direktnog izlaganja suncu je obavezno nakon procedure, a sve u cilju pravilnog tretiranja reza i sprečavanja mogućnosti za ostajanje ožiljka. U većini slučajeva, ožiljak je mali i vremenom postaje gotovo nevidljiv, posebno ako se pridržavate uputstva za pravilnu postoperativnu negu.